субота, 28. август 2010.

Tumeleon Vasos, junak sa Krita

"Publika", 31. decembar 2002. godine


среда, 25. август 2010.

уторак, 17. август 2010.

Aleksandar Čilikov: Manastir Stanjevići

Časopis "Montenegro Family", broj 27. maj 2008.

Aleksandar Čilikov: Lovro Dobričević

Časopis "Montenegro Family", broj 33, novembar 2008.

недеља, 15. август 2010.

петак, 13. август 2010.

Aleksandar Čilikov: Crnojevića štamparija

Časopis "Montenegro Family", broj 28., jun 2008.

четвртак, 12. август 2010.

Branko Babić: Odavde proizilazi da je već osamdesetih godina XIX v. alajbarjak, iako glavni barjak cjelokupne crnogorske vojske, postao državni barjak

Dnevna novina "Vijesti" 12. avgust 2010., istoričar Branko Babić:

Opis barjaka iz 1865 – crnogorski godišnjak Orlić za 1866, urednik Jovan Sundečić, Cetinje, 47, napomena I.

Ova narodna crnogorska velika zastava ima na crvenom polju raskriljena dvoglava bijela orla, kojemu su žuta oba kljuna i obje noge, a velika zlatna kruna stoji u srijedi iznad orlovijeh glava. Kruna je svedena i na vrhu zlatnim krstom urešena. Orao u desnoj pandži drži zlatni vladalački žezao, a u lijevoj zlatnu s krstom na vrhu jabuku, preko koje je pas povučen od desne do lijeve strane pa onda iz sredine do pod krst. Ovaj pas iskićen je dragim kamenjem. Ispod orla stoji veliki žuti lav, obrnut prema desnoj strani, sa isplaženim crvenim jezikom i uzvijenim repom, držeći podignutu desnu nogu. Zastava je ova prikovana za trobojno koplje. Ona se inače zove alajbarjak...”.

U pregledu državnog uređenja Crne Gore iz 1873. V. Bogišić je opisao crnogorski barjak:
“Zastava crnogorska (obično vojnička) sasvim je crljena, sa krstom bijelim na sredini. Neke imaju bjeljem opervažene krajeve. Glavni barjak alajbarjak – i on je sasvim crljen, pa mjesto krsta ima na sebi grb zemaljski”.

Godine 1882. sačuvan je izvorni opis crnogorskih vojnih barjaka vojvode Ilije Plamenca - nekom strancu za “Knjigu od zastava”.
“1.
Državni ili alajbarjak u formi i razmjeru kao što vam nacrt pokazuje, ima na crvenom polju bijelog orla sa nezavisnom vladajućom krunom. U orlu nalazi se u nadprsju, ‘NI’ koje ime pokazuje vladanje nezavisno nj.v.k. Nikola I. Ispod orla stoji lav u poziciji kao što vidite. Oko crvenog polja ima bijeli okrajak sa zlatnim resama koje barjak ograničavaju. Kite stoje na crveno-plavetno-bijelom držaču vezane ispod zlatnog koplja. Ovaj državni barjak diže se na viša državna zdanja kao sv. Dvoru, tvrđave, fabrike itd.


2.
U crvenom polju leži bijeli krst, kao znak borbe za krst, vjeru i slobodu. Oko istog crvenog polja ima bijeli okrajak, a barjak utvrđen je na crveno-plavetno-bijelom držaču, na vrhu kojeg je koplje. Slova u krstu ‚NI’ znače borba za otačestvo i knjaza ‚NI’”.
Mid se obratila ministarstvu vojnom koje izvještava po molbi engleskog poslanstva o boji i razmjeri vojničkih barjaka.
Vojnički barjak je u vidu pravougaonika 1,40 h 1,10 širine. Na otvorenom crvenom polju dugačkom 112 cm, visokom 82 cm naslikan je državni grb sa imenom vladara na sredini; orla i lava ispod orla sa sve četiri strane obuhvata bijeli okvir širok 14 cm.
Tri su reda barjaktara: četni, bataljonski i brigadni, a u praktici su 3 vrste barjaka: bataljonski i brigadni su isti samo je razlika u kvalitetu materijala. Četni se razlikuje od njih – manjih je srazmjera od gornjih i na otvorenom crvenom polju državni grb je zamijenjen bijelim krstom sa vladalačkim imenom na sredini. Ovaj krst je forme ordena Danilova reda – sa širim perima, na krajevima nego na sredini.

Odavde proizilazi da je već osamdesetih godina XIX v. alajbarjak, iako glavni barjak cjelokupne crnogorske vojske, postao državni barjak. Četni barjak je u funkciji osnovnog, formacijskog, vojničkog barjaka. Prikazana je funkcija, značenje tih barjaka sa naglaskom na značenje knjaževih inicijala.
Vojnom uredbom iz 1871. godine izvršena je reorganizacija crnogorske vojske; podjela na čete, bataljone i brigade. Tada je stotinaška zastava preimenovana u četnu. Inače, ranija stotina zamijenjena je četom, u načelu sastava od 100 boraca. Otada pa do kraja nezavisnosti Crne Gore ova osnovna vojna formacija uzela je četnu kao svoju zastavu. Ona je i u Veljem ratu (1876-78.) bila jedini formacijski barjak, naravno uz alajbarjak, zastavu sveukupne crnogorske vojske.



http://www.vijesti.me/index.php?id=346015

среда, 04. август 2010.

Marija Čolpa: Palata Tre sorele u Prčnju

Neđeljnik "Monitor", 01. avgust 2008.

Željko Milović: Udar aviona u Rumiju novembra 1947. godine

Neđeljnik "Monitor", 25. januar 2008.

Od 15 državnika koji su ubijeni u atentatu u Evropi, šest iz Srbije!

Kemal - šule Ataturk

Photo: Dragan Kujundžić

Političar koji misli da popularnost donosi podršku, vara se. Najveći političar za mene, o kome čitam intenzivno u poslednje vreme, a ujedno i vojskovođa, bio je Kemal-paša Ataturk. Da je u vreme kad je modernizovao Tursku rađeno istraživanje, on bi sigurno bio najnepopularniji političar na svetu! Prevođenje Turske u sekularnu državu, menjanje pisma u evropsko, sve su to stvari koje nikad ne bi imale podršku većine. Znate li da je od 15 državnika koji su ubijeni u atentatu u Evropi, šest iz Srbije! Od Karađorđa do Zorana Đinđića, i svi su bili reformatori. Drago mi je da Vojska napreduje i da ima najveće poverenje naroda. Dokle god bude tako, a podsetiću vas da se svi slažu da je vojska ponovo na mestu koje joj pripada, mene neće brinuti lična popularnost.

Ministar odbrane, reformator ne brine za svoju popularnost, Press, 9. januar 2009.

http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-izjava-dana/33891-Kemal---ule-Ataturk.html

уторак, 03. август 2010.

Milika Pavlović: Pljevaljska Bukovica

Tekst je u nastavcima izlazio u neđeljniku "Monitor" u oktobru i novembru 2007.











понедељак, 02. август 2010.

Radun Mićković: Zloupotreba imena i djela Marka Miljanova

Tekst objavljen u neđeljniku "Monitor", u brojevima od 23. novembra, 30. novembra i 07. decembra 2007. godine





недеља, 01. август 2010.

Novak Adžić: Henrik Angel

(podgorički neđeljnik "Monitor", 26. oktobar 2007.)