Dnevna novina "Dan", 04. novembar 2004.
INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK OTKRIVA
"Gorski Vijenac" prevođen na srpski
Direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje prof. dr Vojislav Nikčević izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da upotrebu jezika i pisama manjinskih naroda u Crnoj Gori u budućem Ustavu treba propisati u skladu sa Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
-Uz to bi dobro bilo da crnogorski Srbi u javnoj upotrebi koriste službeni pravopis srpskog jezika iz Srbije, Bošnjaci bosanskog (bošnjačkog) iz Bosne i Hercegovine, Hrvati hrvatskog jezika iz Hrvatske i Albanci pravopis albanskog jezika koji tradicionalno upotrebljavaju - kazao je Nikčević, ističući da je Matica crnogorska 2000. godine obznanila deklaraciju Crnogorski kao maternji jezik, a Ministarstvo prosvjete i Vlada Crne Gore usvojili neutralni tradicionalni naziv "maternji jezik i književnosti" kao nastavni predmet.
Stručni saradnik Žarko L. Đurović, u svom govoru na temu "Crnogorci nijesu Srbi" ustvrdio je da su standardni srpski jezik i njegova norma udaljeni od stvarne crnogorske književne tradicije, a kao najbolji dokaz naveo "Gorski vijenac".
-Dušan Bogosavljević preveo je 1927. godine "Gorski vijenac" na srpski jezik. On je to uradio da bi čitaoci iz Srbije mogli da čitaju Njegoševo djelo, čiji je original za njih bio nerazumljiv - rekao je Đurović.
Da spriječimo dalju diskriminaciju bilo kakve vrste, pa i jezičke, ustavno ćemo zaštititi crnogorski jezik koji smo naslijedili, ne od Srba, no od naših predaka i prenijeti ga potomstvu kao nemjerljivo blago crnogorskog naroda - poručio je Đurović.
N.M.
http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Povodi&datum=2004-11-04&clanak=15508
INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK OTKRIVA
"Gorski Vijenac" prevođen na srpski
Direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje prof. dr Vojislav Nikčević izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da upotrebu jezika i pisama manjinskih naroda u Crnoj Gori u budućem Ustavu treba propisati u skladu sa Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
-Uz to bi dobro bilo da crnogorski Srbi u javnoj upotrebi koriste službeni pravopis srpskog jezika iz Srbije, Bošnjaci bosanskog (bošnjačkog) iz Bosne i Hercegovine, Hrvati hrvatskog jezika iz Hrvatske i Albanci pravopis albanskog jezika koji tradicionalno upotrebljavaju - kazao je Nikčević, ističući da je Matica crnogorska 2000. godine obznanila deklaraciju Crnogorski kao maternji jezik, a Ministarstvo prosvjete i Vlada Crne Gore usvojili neutralni tradicionalni naziv "maternji jezik i književnosti" kao nastavni predmet.
Stručni saradnik Žarko L. Đurović, u svom govoru na temu "Crnogorci nijesu Srbi" ustvrdio je da su standardni srpski jezik i njegova norma udaljeni od stvarne crnogorske književne tradicije, a kao najbolji dokaz naveo "Gorski vijenac".
-Dušan Bogosavljević preveo je 1927. godine "Gorski vijenac" na srpski jezik. On je to uradio da bi čitaoci iz Srbije mogli da čitaju Njegoševo djelo, čiji je original za njih bio nerazumljiv - rekao je Đurović.
Da spriječimo dalju diskriminaciju bilo kakve vrste, pa i jezičke, ustavno ćemo zaštititi crnogorski jezik koji smo naslijedili, ne od Srba, no od naših predaka i prenijeti ga potomstvu kao nemjerljivo blago crnogorskog naroda - poručio je Đurović.
N.M.
http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Povodi&datum=2004-11-04&clanak=15508
CESTITAM VAM DRAGI MOJ RODE, GOSPODINE DJUROVICU, VI STE DOSTOJNI NASEGA SLAVNOGA CRNOGORSTVA, NASEGA PREDIVNOGA JEZIKA, KOJI NAM NASI SLAVNI PRIJECI OSTAVISE,KOJI CE ZIVJETI DOKLEN SUNCE GRIJE. U DALEKOJ SVAJCARSKOJ, CIJELIM RANE UZ ZVUKE NASEGA NACIONALNOGA INSTRUMENTA; SLAVNIJEH GUSALA, UZ KOJE VIRTUOZNO SVIRAM I PJEVAM. SLAVA NJIMA I NASOJ ,,,,,CRNOJ GORI;;;;. UZDRAVLJE,
ОдговориИзбришиZdravo mi bio brate Crnogorče! Slava slavnom plemenu Rovačkome koje u minulim vjekovima branjaše ono što je svakom Crnogorcu najsvetije: Vjeru Pravoslavnu i Majku Crnu Goru! Nastavite (a u to zaisto ne sumnjam!) da širite istinu o našem slavnom Crnogorskom nacionu čije svetinje oće da polupežaju najbliži (tobož!) susjedi. Živjeli!
Избриши